Predsjednica Uprave Bosna Bank International d.d. Sarajevo u intervjuu za magazin Banke i Biznis 

Poštovana gospođo Šišić, nadajmo se da je najsnažniji val udara na bh. privredu uzrokovan pandemijom koronavirusa iza nas. Nažalost, iza njega su ostale duboke rane i vrlo je teško vratiti se u dobru kondiciju koja je obilježila privredu tokom nekoliko predpandemijskih godina. Na koji način banke mogu pomoći oporavku?

– Pandemija koronavirusa je imala veliki negativni uticaj na svjetsku ekonomiju u mjeri koja nije zabilježena u modernoj istoriji. Pad ekonomske aktivnosti u Bosni i Hercegovini imao je za posljedicu značajan gubitak prihoda, osobito u sektoru transporta, turizma i uslužnih djelatnosti. Međutim, zahvaljujući izuzetno dobrim mjerama entitetskih agencija za bankarstvo vezano za moratorije i olakšice u povratu kredita koje su na snazi do kraja 2021. godine, zajedno sa kapitalnim i likvidonosnim pozicijama koje su ojačane u razdoblju od velike finansijske krize, bankarski sektor je imao ključnu ulogu u cjelokupnom odgovoru na krizu. Pružio je snažnu potporu realnoj privredi tako što je i dalje odobravao kredite i zadovoljavao likvidonosne potrebe preduzeća i domaćinstava.

U prvoj polovini ove godine zabilježen je oporavak bh. privrede unatoč pandemijskim okolnostima, a drvoprerađivački i metalski sektor su najviše doprinijeli povećanju izvoza. Povećane su doznake iz inostranstva i zabilježen je blagi oporavak u sektoru turizma.

Za značajan oporavak privrede od iznimne važnosti je snažan bankarski sektor. Činjenica je da se cjelokupno stanje rizika brzo i temeljito promijenilo u periodu od početka pandemije. Banke imaju aktivnu ulogu u oporavku i daljem napretku privede u smislu sagledavanja pojedinačnih potreba klijenata radi prevazilaženja posljedica krize, uz istovremeno prilagođavanje operativnih modela u cilju postizanja veće efikasnosti i otpornosti kroz pojačano upravljanje rizicima. U ambijentu niskih kamatnih stopa zabilježen je rast kredita u bankarskom sektoru u Federaciji BiH od 5,3 posto za prvih šest mjeseci ove godine u odnosu na kraj 2020. godine.  

ŽELIMO STABILAN RAST PORTFOLIJA

Na osnovu različitih bankarskih parametara, BBI zauzima solidnu poziciju na bankarskom tržištu naše zemlje. Šta namjeravate činiti da zadržite to mjesto ili se pomjerite dalje prema vrhu?

– BBI pripada grupi srednje velikih banaka, a zavisno o parametrima po kojima se mjeri veličina banke zauzima šestu ili sedmu poziciju na tržištu Federacije BiH. Strateški, banka je orijentisana na daljnji rast tržišnog učešća. Naša poslovna orijentacija bit će stabilan rast portfolija u svim segmentima poslovanja. U segmentu poslovanja sa građanima i u 2022. godini fokus će biti na povećanju nivoa zadovoljstva klijenata. Cilj je daljnje unapređenje proizvoda finansiranja kao i digitalna transformacija proizvoda i usluga za naše klijente koji su u posljednjih godinu dana pokazali značajne promjene u ponašanju i navikama u poslovanju sa bankom. Kao potvrda tome je da se u istom periodu broj transkacija elektronskog i mobilnog bankarstva naših klijenata povećao skoro za duplo. Istovremeno želimo ostati banka koja će nastaviti da ima i personalni odnos sa klijentom. Smatramo da je iznimno važno da zadržimo pristup  ‘community banking’, što je značajka koja na određeni način odražava našu diferencijaciju na tržištu. U eri sveukupne otuđenosti i udaljavanja u našem društvu ali i šire, mi želimo da ostanemo blizu naših klijenata. 

U dijelu poslovnog bankarstva zadovoljstvo klijenata je također u fokusu našega djelovanja, brzina odgovora na njihove zahtjeve kao i kvalitet cjelokupnog poslovnog odnosa.  Važno je pravovremeno prepoznati potrebu klijenta, te na principu partnerskog odnosa odabrati najbolji model i strukturu finansijske konstrukcije. 

Istovremeno naše aktivnosti su usmjerene na jačanje interne efikasnosti i unapređenje poslovnog modela, daljoj optimizaciji poslovanja i rastu operativnih prihoda.  

Ne samo zbog činjenice da je jedina koja djeluje na principima islamskog bankarstva, BBI banka je sve više prepoznatljiva kao kompanija čija je orijentiranost ka razvoju bitno drugačija od načina djelovanja drugih banaka. Možete li pojasniti takvu poslovnu politiku?

– Poslovna politika BBI je orijentiranost razvoju privrede i unapređenju životnog standarda građana BiH. Fokus je na investicijama, razvoju i ulaganju u nove tehnologije, ulaganju u razvoj ljudskog kapitala, obrazovanju mladih i umrežavanju naših privrednika sa ino partnerima. Naravno, u takvim aktivnostima participiramo ne samo našim kapitalom, već alociramo i druge resurse koji su nam na raspolaganju kao što su BBI VIP biznis klub, investicijske konferencije, stipendije i podrška samozapošljavanju. Cilj je da razvojni karakter koji imaju naši dioničari prenesemo na širu društvenu zajednicu u kojoj poslujemo. Iskreno vjerujemo da je najbolja strategija ona koja je ujednačena sa potrebama naše privrede i naše zemlje.

U POTRAZI ZA PRAVOM SINERGIJOM

Tokom nekoliko posljednih godina BBI banka opravdava reputaciju banke koja snažno djeluje u sferi javno-privatnog partnerstva. Možete li nam reći više o ovim aktivnostima i najsvježijim potezima koje vučete?

– S ponosom možemo reći da je BBI pionir i lider u javno-privatnim partnerstvima u našoj zemlji. U dosadašnjem radu pronašli smo modalitet da sa svim nivoima vlasti u BiH kreiramo inicijative koje imaju kao rezultat smanjenje troška finansiranja za privrednike, posebice male biznise i malu privredu. BBI je u tom dijelu kroz povoljne linije finansiranja alocirala više od 220 miliona KM u nekoliko proteklih godina. Pokazalo se da je to dobar način da se privredi akumulira višak novčanih sredstava koja mogu biti alocirana u daljnja ulaganja, razvoj, povećanje plata, dodatna zapošljavanja.

Mislimo da je ključno da se kreira sinergija između onih koji su generatori privredno društvenog razvoja naše zemlje, a to su definitivno naši hrabri privrednici, finansijskih institucija i predstavnika vlasti u BiH. Takva sinergija može višestruko ubrzati razvoj i mislimo da tu treba biti fokus. I dalje nastojimo biti inovativni u sferi pronalaženja novih modela javno-privatnog partnerstva u kojima banke mogu dati značajan doprinos. Kao ključne potencijale razvoja, u saradnji sa našim poslovnim klijentima, prepoznajemo infrastrukturne projekte gdje model javno-privatnog partnerstva može doći do punog izražaja.

Od 2012. godine BBI banka je, zajedno sa nekim drugim bankama, implementator Turske kreditne linije. Da li ste zadovoljni efektima ovog programa?

– BBI banka je u posljednih 10 godina implementator Turske kreditne linije. Turska kreditna linija je kapital koji je Vlada Republike Tuske alocirala u BiH putem Ziraat Banke jednim dijelom i BBI banke drugim dijelom. Ugovor je potpisan na 3.Sarajevo Business Forumu, te je implementacija počela odmah nakon toga. Dio u kojem smo mi participirali je 100 miliona KM, te smo kroz dugogodišnje revolviranje na tržište BiH alocirali više od 250 miliona KM. Potpisali smo više od  6.300 pojedinačnih ugovora i plasirali sredstva pod izuzetno povoljnim uslovima za razvoj poljoprovrede, u određenim područjima BiH pretežno povratničkoj populaciji. Korisnici su bili individualni proizvođači, porodični biznisi, mala i srednja preduzeća, kooperanti i gazdinstva. Smatramo da je Turska kreditna linija pomjerila granice bankarstva u BiH i da je jedan od boljih projekata podrške privredi BiH u posljednje dvije decenije.

O SARAJEVO BIZNIS FORUMU I HALAL SAJMU

Gospođo Šišić, ima li novih vijesti kada su posrijedi prepoznatljivi projekti Sarajevo Business Forum i Sarajevo halal sajam koji su zaustavljeni zbog pandemije koronavirusa?

– Sarajevo Business Forum i Sarajevo Halal Sajam su inicijative koje su pozicionirale BBI banku kao lidera na tržištu BiH kada su direktne strane investicije u pitanju. Pandemija nas je zaustavila na 10. SBF-u, i bilo je praktički nemoguće organizirati event. Nadamo se da će situacija dozvoliti da 11. SBF bude održan u Sarajevu, na kojem će domaći i regionalni privrednici imati priliku da prezentuju svoje projekte i proizvode stranim kompanijama i investitorima. Fokus će naravno opet biti na razvoju, a „nearshoring“ kao prilika za razvoj će biti prezentovana na najvišem nivou. BiH ima priliku da postane jedan od pionira u „nearshoring-u“, takvu priliku treba iskoristiti. Svi koji dolaze na SBF, a to su renomirane kompanije iz Evrope i svijeta, trebaju dobiti priliku da upoznaju našu zemlju, mogućnosti koje ona nudi, naše privrednike i upravo zato Sarajevo Business Forum ima strateški značaj.