Halal štednja | Bosna Bank International
Online servisi Finansiranja Štednja Računi Kartice Podrška Islamsko bankarstvo

Halal štednja

20.03.2019.

Piše: Alma Šljivo 

Jedna od osnovnih uloga banaka općenito, pa tako i islamskih, jeste uloga finansijskog posrednika između onih koji imaju višak likvidnih sredstava (štediše) i onih kojima su ta sredstva potrebna. Ta vrsta posredovanja može se vršiti na različite načine i kroz različite vidove poslovnih ugovora. Islamske finansije razvile su grupu ugovora koji se jednim imenom zovu „Ugovori o posredovanju“.

Ugovor o posredovanju 

U članku koji slijedi bit će riječi samo o jednom ugovoru o posredovanju – wakala ugovor ili zastupanje. Obzirom da se ovaj ugovor najčešće koristi za definisanje međusobnih odnosa banke i štediša (investitora), slijedi  definicija štednje.

Štednja (engl. savings, njem. Ersparnisse, Sparen) je izraz koji se kod nas upotrebljava za novčanu štednju građana, a novčana štednja preduzeća i ostalih institucionalnih sektora naziva se novčanom akumulacijom. U finansijama termin akumulacija označava nakupljanje kapitala, dok se pod novčanom štednjom jedinstveno podrazumijeva nepotrošeni dohodak, tj. razlika između novčanog dohotka i potrošnje u istom razdoblju. Štednja je čuvanje materijalnih dobara ili novca. Provodi se odgađanjem odnosno ograničavanjem potrošnje za određeno vrijeme ili tako što se čuvaju dobra od beskorisnog ili društveno manje korisnog trošenja u odnosu na druge potrebe.

Islam ne preporučuje da novac stoji neaktivan na računima. To je mrtav kapital (kenz), te svaki prihod koji bi eventualno nastao od pukog držanja novca na računu je kamata, ono što je strogo zabranjeno. Stoga Islam preporučuje da se novac aktivira, odnosno investira, pa makar se radilo i o malom iznosu. Naime, kada se i mali iznosi sakupe na jedno mjesto, od njih se može napraviti velika investicija koja će svima: štediši (investitoru), banci (posredniku/investitoru) te korisniku investicije (klijentu banke) donijeti korist koju će, shodno unaprijed sklopljenom dogovoru podijeliti i svi se okoristiti.

Investiranje kroz islamsku banku 

Za sve one koji imaju višak srestava, a posebno za one koji ne žele da uzimaju kamatu,  dobar način za aktiviranje tog viška jeste halal štednja (investiranje kroz islamsku banku). Kako je prethodno navedeno, islamske banke u posredovanju između onih koji imaju višak i onih koji imaju manjak sredstava a imaju korisne projekte i sposobni su da ih realiziraju, mogu koristiti različite forme i različite ugovore o posredovanja. Jedna forma je wakala (agentura). 

Wakala ugovor predstavlja davanje ovlasti jednoj osobi ili pravnom subjektu da djeluje u naše ime ili kao naš zastupnik. Wakala ugovorom finansijskom zastupniku (wakil) daje se ovlast agencije da obavi određeni zadatak. Tako na primjer možemo naći zastupnika koji će investirati naša sredstva na način na koji mi odredimo. Wakil (agent) djeluje samo kao zastupnik u izvršavanju pojedinog zadatka i prema danim instrukcijama, dakle nema potpunu slobodu korištenja sredstava.

U slučaju ugovora o štednji, između banke i štediša, banka nastupa kao agent (wakil) prikupljaći sredstva od štediša/investitora. Štediše(investitori svoj novac stavljaju wakilu na raspolaganje da ga ulaže pod dogovorenim uslovima. Jedan od uslova može biti npr. da minimalni prihod za investitora ne smije biti manji od određenog procenta, te da je, u slučaju da se to ne može ostvariti, agent  dužan vratiti sredstva štediši/investitoru. Wakil za ovaj posao može  uzeti dogovorenu naknadu.BBI banka nudi ovu vrstu posredovanja na svim štednim računima koji nose naziv wakala štednja. Banka nudi različite vrste wakala štednje: oročena, rentna, otvorena, dječija, hadždž, zekat, štednja sa isplatom minimalnog projiciranog prinosa unaprijed, te multivalutna štednja.

Banka dogovara sa štedišama uslove oročenja koji uključuju vrstu štednje i period oročenja, te se obavezuje da sredstva neće ulagati u projekte koji nose dobit manju od dogovorene, niti u projekte koji nisu halal. Sredstva prikupljena od više štediša Banka ulaže u realne projekte kao što su: stanogradnja, kupovina automobila, kupovina stana, obrazovanje, poljoprivreda i sl. 

BBI Banka, kao wakil, po ugovoru koji je odobren od Šerijatskog odbora ne uzima naknadu za posao posredovanja, ali ugovorom je definisano da ukoliko Banka ostvari dobit veću od dogovorene, višak sredstva zadržava kao nagradu. Otuda Banka investira prikupljena sredstva u poslovne halal projekte koji će joj donijeti prihode veće od onih koje su uvjetovale štediše.
Napominjemo da ukoliko Banka ostvari dobit manju od ugovorene, štediše neće biti na gubitku, jer se, shodno ugovoru, Banka smatra odgovornom i dužna je iz vlastitih sredstava isplatiti obećani iznos.