AAOIFI standard o dužniku, koji je stupio na snagu 1. januara 2002. godine, primjenjuje se na solventnog dužnika ili jemca koji kasni s izmirenjem duga, poduzetnika ili koncesionara koji kasni s izvršenjem preuzete obaveze, pa tako postaje dužnikom shodno klauzuli o penalima.
Ovaj standard se ne primjenjuje na insolventnog dužnika ili bankrota, ili dužnika koji kasni s izmirenjem iz razloga koji ima šerijatsko opravdanje.

Iako je vlast Bosne i Hercegovine vrata islamskom bankarstvu donekle otvorila tek prije sedam godina, ovdje je uvijek bilo ljudi koji su o tome i razmišljali i pisali. Jedan od takvih bio je i Sarajlija, rahmetli Kasim Bukvić. On je još sedamdesetih godina proteklog stoljeća pisao o islamskom bankarstvu. Ovo su dijelovi iz njegovog rada „Neka razmišljanja o zabrani kamate“

Islamski finansijski sistem nije novina u Bosni i Hercegovini. On se u ovoj zemlji ne spominje tek od prije nekoliko godina, odnosno od osnivanja BBI banke, već datira od vremena obrade aktuelnih i univerzalnih ekonomskih pitanja u duhu islama, te pisanja istaknutnih pojedinica u vremenu koje se podudara sa začetkom savremenog islamskog bankarstva u svijetu, sredinom 70-tih i početkom 80-tih godina 

Nije dozvoljeno uvjetovanje naknade u novcu ili naturi, tj. uvjetovanje plaćanja penala, ukoliko dužnik zakasni s izmirenjem duga, bilo da se tekstualno navede iznos ili ne, bilo da se radi o naknadi za izgubljeni prihod (propuštena šansa), ili zbog promjene vrijednosti novca.
Isto tako, nije dozvoljeno sudsko potraživanje naknade, bilo na početku dužničkog odnosa ili kod dospijeća duga, jer bi to bila kamata. Prema tome, uvjetovanje materijalne naknade je neispravno, na osnovu riječi Allahova poslanika, s.a.v.s: “Muslimani se drže datih uvjeta (obećanja), izuzev uvjeta koji odobrava zabranjeno (haram), ili uvjeta koji zabranjuje dozvoljeno (halal). (Tirmizi, Sunen, “Kitabul-ahkam”, br. 1272) i činjenice da je lihvar u džahilijetu govorio: “Hoćeš li vratiti ili kamatu platiti?” Uz to, zabrana svake pozajmice koja donosi dobit, prenesena je od nekoliko ashaba i na osnovu svega toga Međunarodna akademija za islamsko pravo donijela je pravnu deciziju br. 51. koja glasi: “Šerijatski nije dozvoljeno uvjetovanje naknade u slučaju kašnjenja s vraćanjem duga.” (Vidi: Medželletu medžme’il-fikhil-islami, br. 6, 1/193, br. 7, 2/9.)

Iako je vlast Bosne i Hercegovine vrata islamskom bankarstvu donekle otvorila tek prije sedam godina, ovdje je uvijek bilo ljudi koji su o tome i razmišljali i pisali. Jedan od takvih bio je i Sarajlija, rahmetli Kasim Bukvić. On je još sedamdesetih godina proteklog stoljeća pisao o islamskom bankarstvu. U ovom broju donosimo dijelove iz njegovog rada „Neka razmišljanja o zabrani kamate“

Instituciji je dozvoljeno da uvjetuje u ugovoru o zaduženju da, u slučaju kašnjenja solventnog dužnika, koji neopravdano kasni, institucija ima pravo podmiriti se iz bilo kog iznosa ili računa u njegovu vlasništvu, a koji se nalazi kod institucije, bilo da je tekući ili investicioni, i to bez uzimanja prethodne dozvole, ukoliko je iznos u valuti u kojoj je i sam dug. Međutim, ukoliko se valute razlikuju, neophodno je dogovoriti se o cijeni zamjene valuta, ili pak dobiti dozvolu od dužnika da institucija koristi zvaničnu kursnu listu.

Iako je vlast Bosne i Hercegovine vrata islamskom bankarstvu donekle otvorila tek prije sedam godina, ovdje je uvijek bilo ljudi koji su o tome i razmišljali i pisali. Jedan od takvih bio je i Sarajlija, rahmetli Kasim Bukvić. On je još sedamdesetih godina proteklog stoljeća pisao o islamskom bankarstvu. U ovom broju donosimo dijelove iz njegovog rada „Odnos islama prema imovini“

Već smo govorili o kapitalu koji nije aktivan, mrtvom kapitalu‐kenzu, te šteti koju takav kapital generira, kako u dunjalučkim tako i u ahiretskim relacijama. Da bi se ta šteta izbjegla i da bi se otvorila vrata profitu, dunjalučkom i ahiretskom, preporuka je da se novac aktivira; da se investira, pozajmi itd. Novac treba aktivirati, makar se radilo i o malom iznosu. Tačno je da mali iznos ne može pokrenuti veliki projekat, ali kada se puno malih iznosa udruži, tako što se, naprimjer, kroz halal štednju oroče u banci, od njih se formira fond iz kog se mogu financirati značajni projekti, veliki i mali. Prema tome, i najmanji iznos stavljen na štedni račun je značajan. Tu činjenicu ne smije zanemariti ni vlasnik ni banka.